Na koje se sve načine možemo nositi sa stresnom situacijom?
Do određene razine stres je pozitivan (eustres), poticajan, donosi uzbuđenje, podiže adrenalin, ali kada uzrokuje negativne posljedice (distres), ovisno o pojedincu, može imati znatne negativne učinke. Znatan postotak populacije, posebice u velikim gradovima, svakodnevno je u stanju pojačane napetosti, zabrinutosti, nervoze – te nastaju neželjene fizičke posljedica kao što su glavobolje, probavne smetnje, poremećaji opuštanja i spavanja (Matulović, Rončević, Sindik, 2012).
Što je to DIT hipnoterapija i koje su njene dobrobiti?
Hipnoterapija za razliku od klasične psihoterapije daje brze rezultate.
Nervus vagus ili živac lutalica/živac suosjećanja je deseti moždani živac. Spada u kategoriju senzomotornih živaca zbog svoje osjetilne funkcije pri čemu šalje senzorne informacije mozgu (npr. o mirisu, okusu i zvuku) i motoričke funkcije – kontrolira pokrete različitih mišića i funkciju nekih žlijezda. On je najdulji moždani živac i seže od mozga kroz vrat, prsni koš i trbuh pa sve do debelog crijeva. Jedini je živac koji povezuje mozak sa srcem, plućima, crijevima i svim vitalnim organima. Osim što upravlja tijelom, upravlja i našim emocijama, intuicijom, pa čak i osjećajem poveznaosti sa drugima. Mnogi ga počinju nazivati i organom.
Što je to vitamin sunca i na koji način utječe na naš organizam?
Hormon stresa – kakvu ulogu ima kortizol u našem mentalnom zdravlju?
Kortizol je hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda. Sudjeluje u regulaciji metabolizma, upala, borbi protiv infekcija i služi kao pomoć našem tijelu da se nosi s okolišnim stresorima. Njegova najznačajnija zadaća je osiguranje dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa posebice kada treba reagirati ”borbom” ili ”bijegom”.
Što je to ruminacija i kakvu ulogu ima u mentalnom zdravlju?
Ruminacija ili tzv. overthinking je stanje ponavljajućih negativnih razmišljanja o teškim događajima i njihovoj uzročno-posljedičnoj povezanosti. Ako se stanje ruminacije svakodnevno ponavlja može doći do pojave anksioznosti i depresije jer neprestano analiziramo neko bolno iskustvo s namjerom da ga bolje razumijemo no događa se upravo suprotno. Dolazi do psihološke povrede jer nam prekomjerno razmišljanje ne donosi nikakvo novo razumijevanje.
