Kortizol je hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda. Sudjeluje u regulaciji metabolizma, upala, borbi protiv infekcija i služi kao pomoć našem tijelu da se nosi s okolišnim stresorima. Njegova najznačajnija zadaća je osiguranje dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa posebice kada treba reagirati ”borbom” ili ”bijegom”.
U psihologiji se koristi termin 3F (fight, flight i freeze) odnosno borba, bijeg ili zamrzavanje. Radi se o urođenom mehanizmu preživljavanja koji se aktivira u situacijama kada se osjećamo ugroženo. Borba uključuje agresivno suprotstavljanje prijetnji, bilo fizički ili psihički. Bijeg podrazumijeva izbjegavanje prijetnje odnosno pokušaj udaljavanja od izvora opasnosti. Zamrzavanje je stanje privremene paralize, kada se osoba ne može pomaknuti ili reagirati zbog straha. Može se pojaviti zbog osjećaja nemoći ili kao posljedica šoka. Često može biti kontraproduktivno.
Sve tri reakcije su normalne i služe nam kao zaštita u opasnim situacijama. Treba istaknuti kako je bitno naučiti prepoznavati mehanizam koji se pojavljuje jer ukoliko ga nismo svjesni možemo ostati u traumatičnom vrtlogu. Da smo zapeli u stanju borbe možemo prepoznati po tome što nas često preplavljuju ljutnja, bijes, frustracija i iritacija. Ako smo u ostali u stanju bijega osjećati ćemo se anksiozno, zabrinuto, u strahu i panici. Zamrzavanje prepoznajemo po tome što se osjećamo beznandno, depresivno, preopterećeno, zatvoreno i kao da ne možemo krenuti prema naprijed.
U današnje vrijeme je prisutnost stresa dugotrajna što dovodi do toga da je sama razina kortizola konstantno povišena. Što znači kako smo u stanju napetosti i na oprezu većinu vremena. Posljedica povećanja lučenja hormona stresa dovodi do većeg apetita i žudnjom za hranom bogatom ugljikohidratima i mastima. Kortizol također djeluje kao signal masnim stanicama da što više čuvaju masno tkivo kako bi, po potrebi, poslužilo kao izvor energije. Istovremeno, pospješuje se razgradnja proteina što dovodi do gubitka mišićne mase. Svi ovi metabolički procesi udruženo rezultiraju povećanim apetitom i smanjenom potrošnjom energije što u konačnici vodi do nakupljanja kilograma – osobito u području trbuha. (https://poliklinika-labplus.hr/kortizol/).
Možemo zaključiti kako kortizol utječe na psihičko, fizičko, emotivno i socijalno stanje čovjeka. Nipošto ne bih htjela isključiti i duhovnu komponentu, jer bez pravilnog funkcioniranja organizma, psihičkog stanja, emotivnog balansa i socijalne uključenosti ne možemo doseći spiritualne razine ljudskog postojanja.
Kada pričamo o mentalnom zdravlju, hormon stresa svakako ima glavnu riječ u njegovom održavanju. Visok kortizol može utjecati na anksioznost i depresiju, probleme sa spavanjem, koncentracijom i fokusom. Također, postoji rizik od drugih mentalnih oboljenja ukoliko nedovoljno kontroliramo ovaj hormon, odnosno ako se ne nosimo sa stresom na adekvatan način. Kada razina kortizola ostane visoka tokom protoka vremena, imunološki sustav može postati desenzibiliziran, što dovodi do kronične upale povezane s raznim bolestima uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne probleme i autoimune poremećaje (https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/mentalno_zdravlje/kako-smanjiti-kortizol-7-stvari-koje-mozete-uciniti-odmah).
Na koji način možemo smanjiti razinu kortizola;
Kako hipnoterapija može pomoći u borbi sa hormonom stresa?
Sama seansa je opuštajuća, nježna ali i duboka unatoč svojoj jednostavnosti. Radi se o ulasku u lagane alfa valove koji smiruju živčani sustav, snižavaju proizvodnju hormona stresa i potiču opuštanje i snižavaju krvni tlak. Tokom terapije dolazimo do uzroka same poteškoće sa kojom se osoba suočava, kao i odgovora na pitanje što možemo napraviti kako bi se ta ista poteškoća otklonila. U današnje vrijeme visoke napetosti uzrokovane hormonom stresa, hipnoterapija djeluje kao jedan od najdostupnijih alata u nošenju sa istim jer je brza, djelotvorna i praktična pošto se izvodi ONLINE.