Emocije kao energetski i biološki otisak u tijelu 
Svaka emocija nosi određenu vibraciju i kemijsku reakciju. Kada ih slobodno izrazimo i obradimo, ostajemo u ravnoteži. No, kad ih potiskujemo – strah, tugu, ljutnju, krivnju ili bol – tijelo može stvarati napetosti, hormonske disbalanse ili kronične simptome.
Jetra – spremnik ljutnje i neizraženih emocija 
Jetra je organ pročišćavanja, a na emocionalnoj razini povezuje se s ljutnjom, frustracijom i ogorčenošću. Kada ljutnja ne pronađe zdrav izlaz, može se „pretvoriti“ u unutarnju napetost, razdražljivost, pa čak i probleme s probavom ili kožom.
Oslobađanje potisnute ljutnje kroz svjestan rad (hipnoza, pisanje, pokret) vraća osjećaj lakoće.
Pluća – dom tuge i žalovanja 
Pluća su organ disanja – primamo životnu energiju, ali i otpuštamo ono što nam više ne treba. Kada zadržavamo tugu ili žalost, pluća „pamte“ taj osjećaj kroz plitko disanje, osjećaj težine u prsima ili česte respiratorne probleme. Svjesno disanje i rad na otpuštanju tuge pomažu da ponovno „udahnem punim plućima“.
Srce – središte ljubavi i boli 
Srce simbolizira ljubav, povezanost i radost. No, ono nosi i rane iz prošlih iskustava – razočaranja, izdaje ili gubitke. Bol u srcu nije samo metafora; emocionalni stres može doslovno utjecati na srčani ritam i krvni tlak. Kada učimo otvarati srce i vraćati se povjerenju, srce lakše „pjeva“ svoj prirodni ritam.
Želudac – probava osjećaja 
Želudac ne probavlja samo hranu, nego i iskustva. Brige, strahovi i neizgovoreni konflikti često izazivaju bolove u želucu, žgaravicu ili nervozu u probavi. Ne slučajno kažemo: „Nešto mi leži na želucu.“ Umjesto potiskivanja, važno je naučiti „probaviti“ emocije – razgovorom, svjesnim disanjem ili terapijskim radom.
Gušterača – slatkoća života 
Gušterača regulira šećer u krvi i energiju. Simbolički, povezuje se s osjećajem da život nije dovoljno „sladak“, da nam nedostaje radosti i ispunjenja. Potisnuta briga ili nezadovoljstvo često se odražavaju upravo ovdje. Oprost sebi i drugima prolazi kroz našu gušteraču. Osvještavanjem i njegovanjem malih radosti vraćamo osjećaj životne „slatkoće“.
Bubrezi – strah i osjećaj sigurnosti 
Bubrezi filtriraju tekućinu, a emocionalno su usko povezani sa strahom, nesigurnošću i osjećajem preopterećenosti. Kada se bojimo budućnosti ili osjećamo da nemamo oslonac, bubrezi mogu reagirati napetošću ili bolovima u donjem dijelu leđa. Rad na jačanju unutarnje sigurnosti i povjerenja često donosi olakšanje.
Crijeva – otpuštanje i povjerenje 
Crijeva su naš „drugi mozak“. Ona doslovno procesuiraju i otpuštaju ono što nam više ne treba. Kada imamo teškoće u puštanju starih emocija ili uvjerenja, crijeva često reagiraju zatvorom, proljevom ili osjetljivošću. Kada učimo vjerovati životu i prepuštati se, crijeva to prate boljim ritmom i ravnotežom.
Žučni mjehur – odlučnost i ljutnja 
Žučni mjehur povezuje se s donošenjem odluka i unutarnjom snagom. Kada potiskujemo ljutnju ili izbjegavamo donositi odluke, tu se stvara stagnacija. Neravnoteža se može pokazati kroz napetost, bolove ispod desnog rebra ili probleme s probavom masne hrane.
Slezena – zabrinutost i preopterećenje 
Slezena je usko povezana s imunitetom i energijom. Emocionalno se povezuje s pretjeranim razmišljanjem, brigom i analizom. Kada um previše „melje“, slezena slabi, što može dovesti do osjećaja umora ili sklonosti infekcijama.
Mjehur – fleksibilnost i otpuštanje 
Mjehur simbolizira sposobnost puštanja starog i prilagodbe promjenama. Kada smo ukočeni ili tvrdoglavi, to se može odraziti kroz češće infekcije ili napetost u donjem dijelu tijela.
Reproduktivni organi – kreativnost i intimnost 
Reproduktivni sustav povezuje se s energijom stvaranja, intimnošću i osjećajem vrijednosti. Potisnuta sramota, trauma ili nesigurnost mogu se manifestirati kroz hormonalne disbalanse, bolne menstruacije ili smanjeni libido. Kada njegujemo samoprihvaćanje i kreativni izraz, energija reproduktivnog sustava teče slobodnije.
Koža – granice i kontakt 
Koža je naš najveći organ i prva granica prema vanjskom svijetu. Simbolizira odnos prema kontaktu i sigurnosti. Alergije, osipi ili ekcemi mogu ukazivati na osjećaj ugroženosti, pretjeranu osjetljivost ili „prevelik dodir“ iz okoline.
Kosti – stabilnost i struktura 
Kosti su temelj našeg tijela. Povezuju se s osjećajem potpore, snage i sigurnosti u životu. Strah od gubitka sigurnosti ili osjećaj da „nemamo na čemu stajati“ može oslabiti kostur.
Mišići – sposobnost djelovanja 
Mišići simboliziraju našu snagu i sposobnost kretanja naprijed. Kada osjećamo bespomoćnost ili „vezane ruke“, to se može očitovati kroz napetost, grčeve ili slabost u mišićima.
Oči – vizija i jasnoća 
Oči su povezane s time kako vidimo svijet i sebe. Problemi s vidom mogu simbolizirati nevoljkost da „pogledamo istini u oči“ ili strah od budućnosti.
Uši – sposobnost slušanja 
Uši nas uče o slušnom kontaktu s okolinom. Problemi sa sluhom ponekad nose simboliku „ne želim to čuti“ ili „zatvaram se pred informacijama koje bole“.
Štitnjača – izražavanje i ritam života 
Štitnjača regulira metabolizam i tempo života. Emocionalno, povezuje se s komunikacijom i osobnom snagom. Neravnoteža može nastati kada „gutamo riječi“ ili kada živimo u ritmu koji nije usklađen s našom unutarnjom prirodom.
Znanstvena podloga 
Istraživanja u području psihoneuroimunologije potvrđuju da emocije izravno utječu na rad našeg živčanog, imunološkog i endokrinog sustava.
Kortizol, hormon stresa, kratkoročno pomaže, ali kad je kronično povišen slabi imunitet, povećava rizik za bolesti srca i probave te narušava san.
Pluća i tuga – osobe u procesu žalovanja često imaju oslabljen imunitet i veći rizik za respiratorne infekcije.
Crijeva i emocije – tzv. drugi mozak sadrži preko 100 milijuna neurona i usko je povezan s raspoloženjem. Depresija i anksioznost često se javljaju uz probavne tegobe.
Nervus vagus – most između uma i tijela 
Ovaj „lutajući živac“ povezuje mozak sa srcem, plućima, želucem i crijevima. Kad smo opušteni, on šalje tijelu signal mira: srce se smiruje, disanje se produbljuje, a probava se poboljšava. Kada smo u stresu, njegov tonus slabi, a tijelo ostaje „zarobljeno“ u stanju alarma. Hipnoterapija i disanje dokazano jačaju vagalni tonus i vraćaju tijelo u ravnotežu.
Više o nervus vagusu možete pročitati na zasebnom blogu; https://hanahipnoterapija.com/nervus-vagus-ili-zivac-suosjecanja/
Hipnoterapija – put prema unutarnjoj ravnoteži 
Hipnoterapija pomaže da zavirimo u podsvijest, gdje se skrivaju potisnute emocije i uvjerenja. U vođenom procesu hipnoze moguće je:
istražiti izvor emocije iza tjelesne napetosti,
prepoznati nesvjesne obrasce koji održavaju stres,
osvijestiti i otpustiti emocije koje više ne trebamo.
Za razliku od klasičnih tehnika opuštanja, hipnoterapija ne djeluje samo na simptome – ona pomaže pronaći uzrok.
Masiranje stopala – put kroz tijelo do emocija 
Stopala su bogato protkana živcima i refleksnim zonama koje odgovaraju organima i emocijama. Masažom se aktivira nervus vagus, smanjuje kortizol i potiče otpuštanje napetosti.
Ključne refleksne zone:
Srce – lijevo stopalo, unutarnji rub ispod prstiju (radost, ali i bol zbog gubitka).
Pluća – oba stopala, ispod prstiju (tuga).
Jetra – desno stopalo, gornji vanjski taban (ljutnja).
Želudac – lijevo stopalo, središnji gornji taban (brige).
Gušterača – lijevo stopalo, unutarnji središnji taban (nedostatak „slatkoće“ u životu).
Crijeva – donji dio stopala, prema peti (nesigurnost, teškoće s puštanjem). Masirajte svaku zonu 1–2 minute kružnim pokretima palca, uz duboko disanje. Dodajte afirmacije poput: „Otpuštam tugu i dopuštam si slobodno disati“ ili „Prihvaćam život s lakoćom i
Zaključak 
Tijelo nikada ne laže – ono nam stalno govori o našim emocijama. Hipnoterapija je tehnika pomoću koje možemo otkriti uzroke naših teškoća, a uz jednostavne alate poput disanja i masaže stopala možemo sami podržati taj proces. Kada naučimo slušati tijelo i poštovati emocije, otkrivamo unutarnju snagu, mir i zdravlje.