Što je to ruminacija i kakvu ulogu ima u mentalnom zdravlju?
Ruminacija ili tzv. overthinking je stanje ponavljajućih negativnih razmišljanja o teškim događajima i njihovoj uzročno-posljedičnoj povezanosti. Ako se stanje ruminacije svakodnevno ponavlja može doći do pojave anksioznosti i depresije jer neprestano analiziramo neko bolno iskustvo s namjerom da ga bolje razumijemo no događa se upravo suprotno. Dolazi do psihološke povrede jer nam prekomjerno razmišljanje ne donosi nikakvo novo razumijevanje.
Kako dolazi do ruminacije?
Nakon što osoba proživi neko negativno i bolno iskustvo pokušava se prisjetiti kako je došlo do toga i u pokušaju prevencije istog iskustva osoba ostaje u začaranom krugu. Reagiramo iz straha, te dolazi do pokušaja samoobrane. Kako bi se zaštitili od ponovne povrede, analiziramo proživljeno iskustvo i rekreiramo scenarij. Umjesto da nam ruminacija pruži olakšanje nanovo otvaramo ranu i iznova bivamo povrijeđeni.
U vrijeme stresnog razdoblja i kada ljudi što prije žele riješiti određenu poteškoću može doći do ruminacije. Dakle, možemo zaključiti kako je stres jedan od glavnih faktora koji mogu dovesti do stanja pretjeranog razmišljanja. Također, valja napomenuti kako su određene osobine ličnosti podložnije ruminiranju (perfekcionizam, nemogućnost prilagodbe, neuroticizam). Manjak samopoštovanja i strah od toga što će netko drugi misliti također mogu doprinijeti razvoju ovog stanja.
Koje su to 4 primarne psihološke povrede ruminacije?
1. pojačava tugu koju osjećamo i omogućava joj da traje puno duže,
2. intenzivira i produžuje našu ljutnju,
3. troši veliku količinu emocionalnih i intelektualnih resursa, inhibirajući motivaciju, inicijativu i fokus kao i produktivno razmišljanje,
4. povećava vjerojatnost depresivnog i anksioznog stanja.
Što možemo napraviti kako bi se lakše nosili sa ruminacijom?
Odgovor se krije u samom pogledu na situaciju. Naša perspektiva igra veliku ulogu u nošenju sa stresnim i traumatičnim iskustvima. Iako je prirodno razmišljati o prošlim događajima i analizirati ih trebamo naučiti kako ih zaustaviti. Postoje razne tehnike koje nam u tome mogu pomoći; tehnike disanja, mindfulness, yoga, pisanje dnevnika, kreativno izražavanje, fizička aktivnost i ponajviše prihvaćanje sebe!
Kada prihvatimo sebe i svoju prošlost, sadašnjost i budućnost ruminacija će nam biti prijateljicom jer ćemo iz stanja promatrača gledati svoje misli i osjećaje. Nisu emocije te koje su dobre ili loše, kao niti naše misli. To su samo ljudske odrednice koje služe za opisivanje određenog iskustva. Svi smo mi došli ovdje po neko iskustvo i pitanje je samo kakav stav imamo prema tome i kakvu perspektivu imamo o određenoj situaciji.
Duboka integrativna terapija daje odgovore i uvide vezane uz poteškoću sa kojom smo suočeni. Naša podsvijest ih sadrži i željno iščekuje da ih poslušaš. Ukoliko i ti želiš manje analizirati prethodne događaje i izaći iz začaranog kruga ruminacije, možda je DIT hipnoterapija upravo ono što ti treba.